U posljednje dvije godine postignuti su značajni rezultati u angažovanju nezaposlenih lica sa evidencije crnogorskog Zavoda na sezonskim poslovima. Međutim, to nije bio slučaj sa zapošljavanjem mladih – maturanata i studenata. U razgovorima na ovu temu poslodavci su iskazivali velike rezerve i nevjericu prema zapošljavanju mladih uz opaske da mladi u Crnoj Gori nijesu zainteresovani za sezonsko zapošljavanje, previše su razmaženi, neće da rade i sl. Na inicijativu NVO “Tvrđava”, Zavod za zapošljavanje Crne Gore je prošle godine podržao i pomogao projekat sezonskog zapošljavanja mladih u Crnoj Gori pod nazvom „Ljeto za zaradu“ i sproveo istraživanje među mladima, a ciljna grupa su bili maturanti i srednjoškolci stariji od 15 godina. Anketirano je  6.961 lice, što je činilo praktično čitavu populaciju maturanata u toj godini. Rezultati ankete su pokazali da je spremnost mladih za sezonsko zapošljavanje mnogo veća nego što se obično pretpostavlja i nego što je očekivano. U ovom  smislu rezultati su više nego ohrabrujući. Naime, od ukupno 6.961 anketiranih, njih 52,73% izrazilo je želju i spremnost da radi tokom sezone. Anketa je takođe pokazala da su mladi zainteresovani da rade različite vrste poslova, da su spremni da rade duži vremenski period – praktično čitavu sezonu, i da imaju dobre kvalifikacije za najveći broj sezonskih poslova. Poslodavci su upoznati sa svim detaljima i informacijama i sa njima su dogovoreni način i procedura angažovanja mladih. Međutim, sprovedena analiza o zapošljavanju nakon sezone pokazala je da su rezultati skromni i daleko od iskazane zainteresovanosti mladih. Od 3.625 prijavljenih, angažovano/zaposleno je svega njih 500.

Navedeni podaci o zapošljavanju mladih u sezoni 2008. godine, iako skromni, od strane Zavoda i NVO »Tvrđava« protumačeni su dvojako: kao dobar početak i kao podsticaj da se može i mora uraditi mnogo više, te da treba nastaviti projekat. Dodatni momenat za nastavak akcije predstavlja činjenica da je početkom godine stupio na snagu novi Zakon o zapošljavanju stranaca, čiji je cilj da uvede više reda u oblasti zapošljavanja, a čije su odredbe znatno restriktivnije u zapošljavanju stranaca, pa će samim tim poslodavci biti više motivisani da zapošljavaju domaću radnu snagu.

Odlučeno je da se projekat nastavi i proširi, kako u smislu obuhvata mladih, tako i u pogledu broja institucija koje treba uključiti u akciju. Tako je praktično započeta druga faza realizacije projekta. Urađen je detaljan projektni zadatak kojim će ove godine biti obuhvaćeni maturanti, studenti i ostala populacija mladih.   

OPIS PROJEKTA 

Projekat «Ljeto za zaradu» je višegodišnjeg karaktera. U prvoj fazi (2008. godine) smo se posebno pozabavili angažmanom maturanata i srednjoškolaca koji su raspoloženi za sezonski angažman. Ove 2009. godine u kompletan projekat će biti uključeni i studenti i drugi mladi ljudi koji pronađu interes sezonskog rada u Crnoj Gori.

U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, a pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, ovaj projekat su podržali i Ministarstvo prosvjete i nauke, Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine, M-tel i medijski spomzori RTV CG i Index. Od projekta Ljeto za zaradu očekujemo puno. Ovakav i slični projekti odavno žive u mnogim zemljama i bilježe veliki uspjeh. Prva godina realizacije ovog projekta daje nam za pravo da sa velikim optimizmom možemo računati na domaću sezonsku radnu snagu i naravno na njen angažman, ali uz veliku pomoć države i njenih institucija koje će u mnogo većoj mjeri podržati projekat kroz svoje direktnije uključenje, pomoć i kontrolu tržišta rada. Primjeri Španije, Francuske, Italije, Portugalije, Engleske, te zemalja iz okruženja poput Hrvatske i Slovenije govore da se svaka država u rješavanju problema sezonskog zapošljavanja oslanja na svoje  mlade građane, prvenstveno srednjoškolce i studente. Mi smo se odlučili da nakon prve godine projekta, gdje smo prvenstveno bili orjentisani na maturante i srednjoškolce starije od 15 godina, ove godine uključimo i studente, veći dio populacije mladih ljudi iz Crne Gore. Smatrali smo da jedan ovako veliki projekat treba postepeno razvijati i da je sada idealno vrijeme da, nakon prvih stečenih iskustava tokom realizacije prve godine projekta, uključimo i studentsku i ostalu populaciju mladih i da na taj način u priličnoj mjeri zaokružimo ponudu domaće sezonske radne snage koja će poslodavcima biti na raspolaganju već od maja mjeseca 2009. godine. Naime, maturanti završavaju svoje školske obaveze u maju, i u tom mjesecu su im organizovani  maturski ispiti i maturske večeri. Na osnovu novog Zakona o visokom obrazovanju ukinuto je polaganje prijemnih ispita tako da oni maturanti koji su se odlučili za nastavak školovanja nemaju dodatnih opterećenja prilikom upisa fakulteta u vidu polaganja kvalifikacionih ispita. Iz svega navedenog jasno je da maturanti predstavljaju bitnu grupu na koju naši poslodavci mogu računati svake godine. Ova grupa mladih ljudi je spremna da radi od juna mjeseca, a jedan znatan dio, njih oko 800, je spreman da radi i nakon septembra mjeseca (podaci dobijeni nakon evaluacije projekta tokom prve godine trajanja/sezona 2008). U pripremi projekta iskoristili smo i neophodna iskustva zemalja iz okruženja (Hrvatska, Slovenija) i zajednički konstatovali koji su najvažniji motivacioni faktori u uključivanju maturanata u ovaj projekat. Tu se, prije svega, mora staviti akcenat na odlično pripremljenu strategiju kampanje koja će afirmisati njihovu zrelost i samosvijest manifestovanu u vidu preuzimanja sopstvene inicijative ka zapošljavanju, poređenju sa mladim ljudima širom svijeta, nastavku zajedničkog druženja, ostvarivanju željenog cilja kroz zaradu....

Razvoj samosvijesti i preuzimanje inicijative predstavlja jak motivacioni efekat koji maturanate karakteriše da su dovoljno odrasli i zreli da se zaposle i zarade prve plate i honorare. Iskustva njihovih vršnjaka širom svijeta, koji su u boljoj finansijskoj situaciji, i koji nemaju materijalne potrebe za sezonskim radom, a koji uprkos tome u nevjerevatno velikom procentu rade na sezonskim poslovima u svojim državama, govore da je to pravi način samodokazivanja, preuzimanja odgovornosti, pomoći sebi i državi a isto tako i dragocjeno iskustvo. Motivacija u vidu nastavka zajedničkog druženja i tokom ljetnjih mjeseci je isto tako važna i pokriva drugi aspekt njihovih trenutnih razmišljanja. Upravo zbog toga će se obratiti pažnja da po mogućnosti maturanti i naredne sezone obavljaju sezonske poslove u istom gradu kako bi nakon završetka svojih radnih obaveza svoje slobodno vrijeme mogli da iskoriste u zajedničkom druženju koje predstavlja nastavak njihovog srednjoškolskog drugarstva. 

Sa druge strane, istraživanja koja smo sproveli na određenom broju fakulteta, kako državnih tako i privatnih, jasno nam govore da je studentska populacija spremna da radi tokom sezone i da je u određenoj mjeri ta radna snaga i iskusna obzirom da su imali prilike i ranije da rade. Studentska populacija sa velikim oduševljenjem je reagovala i na naša prva istraživanja koja su se odnosila na potencijalnu zainteresovanost studenata za sezonski rad. Razlozi za to su mnogostruki. Ovi mladi ljudi žele da pomognu prije svega sebi a zatim i svojim porodicama jer će kroz sezonski radni angažman osloboditi porodicu značajnog troška koji slijedi nastavkom školovanja. Ovdje se prvenstveno misli na obezbjeđivanje školarina, neophodne literature i udžbenika, garderobe i smještaja. Sa druge strane, ovo je takođe i mogućnost da nakon završetka dnevnih obaveza provedu vrijeme na moru i da na taj način daju sebi priliku da se odmore.

Istraživanja koja smo sproveli nam jasno govore da možemo računati i na određeni procenat studenata i mladih ljudi koji su spremni da rade i tokom zimske turističke sezone, a to je veoma bitan podatak koji će nam u budućnosti u znatnoj mjeri pomoći da planiramo turističku sezonu (kako ljetnju tako i zimsku), po pitanju raspoložive sezonske radne snage. Lakše ćemo moći da uočimo i deficit i suficit određenih profila sezonske radne snage i na taj način, u sardnji sa državom, njenim institucijama i ustanovama i poslodavcima, organizujemo i određene kurseve i kratke obuke za deficitarne vrste sezonskih poslova u organizaciji ZZZCG. Takvo raspoloženje smo primijetili kod poslodavaca jer žele da računaju na sigurnu i obučenu sezonsku radnu snagu koju bi u određenom procentu zadržali i kao trajnije rješenje i koji bi mogli biti primljeni da rade duži vremenski period, a možda i za stalno. Na taj način ćemo, osim povećanja standarda kod mlađih ljudi kroz njihov sezonski angažman, u određenoj mjeri smanjiti i procenat nezaposlenosti jer će zasigurno biti i onih koji će ovu vrstu posla prepoznati i kao neko svoje trajnije angažovanje i radno zaposlenje.